Cheap Guarantee Resultssave Dating Women Girls

D Speed Girls

Daniel Guerin: Spontanost i ornizacija |Anarho-sindikalistička konfederacija Solid Porn nost Cheap Guarantee Resultssave Dating Women Girls

Cheap Guarantee Resultssave Dating Women Girls

Tee odnose produbila jedna revolucionarna teoretičarka: Rosa Luxemburg. Bilo je — dakle — normalno da Maj ‘68. udvostruči interes koji se pridaje njenim spisima. Logično je, prem tome, da je ovaj referat usredotočen na Rosu Luxem Porn rg. Nadodat ću jedno povjerlivo saopćenje lične naravi: nije uojoj prirodi da teoretiziram upstraktnom. Osjećamse ugodnije uada se bavim jednim sadržajem, preko kritičke analize jednog Praxisa.

Pogledajmo najprije kako su prethodnici, marksisti kao i anarhisti, jer su dvije struje bile, u tim dalekim vremenima, dosta bliski rođaci, definirali spontanost u njenim odnosima sa sviješću.

Marx i Engels još ne upotrebljavaju riječi spontan, Spontaneität koje su se, izgleda, na njemačkom jeziku upotrebljavale samo u psihologiji. Oni primjenjuju na proleterski pokret pridjeve selbständig i eigentümlich koji oba imaju isto značenje, više ograničavajuće, statičnije, manje dinamično, nego spontan, što znači da taj pokret postoji sam po sebi, da ima svoju vlastitu egzistenciju. Oni podjednako upotrebljavaju jedan drugi izraz: oni govore o geschichtliche Selbsttätigkeit proletarijata, to jest doslovno o njegovoj »povijesnoj samoaktivnosti« što se prevelo, na francuski, forsirajući nešto termine, sa »povijesna spontanost«.

Konačno, Marx, kada aludira na prve pokušaje stvaranja internacionalne komunističke organizacije, piše da ona »izbija naturwüchsig (posve prirodno samoniklo) iz tla suvremenog društva«. I ovdje se uzela izvjesna sloboda, prevodeći sa »spontano«.[1]

Zbog čega Marx i Engels izbjegavaju da upotrijebe termine koji bi označili eksploziju, izbijanje elementarne snage masa i zbog čega francuski prevodioci moraju izdati njihov rječnik da bi ih naveli da govore o spontanosti? Bez sumnje, zato što se dva teoretičara brinu da se suviše ne udalje od svog povijesnog determinizma, a također zato što se nisu sasvim oslobodili jedne koncepcije Revolucije jakobinskog porijekla, jednog relativnog nepovjerenja prema revoluciji odozdo.

Samoaktivnost pokreta masa naspram koga? Prije svega, razumije se, naspram građanskih političkih formacija. Tako je Engels raspoznao, za vrijeme svakog velikog građanskog revolucionarnog pokreta, pojavu selbständig pokreta klase koja je bila više ili manje prethodnica modernog proletarijata.

Ali, ne posjeduje li pokret masa također vlastitu egzistenciju naspram socijalističkih ili komunističkih političkih formacija? Doista, za Marxa i Engelsa »komunisti (...) nemaju nikakve interese odvojene od interesa cjelokupnog proletarijata. Oni ne postavljaju nikakve posebne principe u koje bi htjeli da ukalupe proleterski pokret (...) Stalno zastupaju interese cjelokupnog pokreta«. Zbog kojih razloga ovaj identitet? Zato što njihove teoretske postavke »nipošto ne počivaju na idejama, na načelima, koje je izmislio ili otkrio ovaj ili onaj popravljač svijeta. One su samo opći izrazi (...) historijskog kretanja koje se vrši pred našim očima«. Međutim, izgleda da se za sastavljače Komunističkog manifesta proleterski pokret i komunizam ne miješaju sasvim, jer komunisti — kažu oni: »prednjače ostaloj masi proletarijata razumijevanjem uvjeta toka i općih rezultata proleterskoj pokreta.« Komunisti su — dakle — posvećeni, privilegirani pripadnici inteligencije.[A] Odatle do uvjeravanja kako im pripada »rukovodeća« uloga, samo je jedan korak (...) Pokret proleterske mase imao bi tako »vlastitu egzistenciju«, jednu elementarnu »samoaktivnost« i u odnosu sa njegovim svjesnim političkim tumačenjem.[2]

Ova diferencijacija — doista — bila je još embrionalna, malo primjetljiva 1847. Ali, ona će se jasnije ocrtati u jednoj kasnijoj fazi i tako će, na primjer, Trocki u svojoj Historiji ruske revolucije neprestano praviti razliku između »molekularnog procesa masa, »gigantskog kotača masa i akcije koju vode revolucionarne političke formacije, u prvom redu boljševička partija.«